Novosti

Završen jednogodišnji projekt Optimiziranje ubrzanog uzgoja ličinki bjelonogog raka (Austropotamobius pallipes)

Ivana Maguire, Goran Klobučar

Zoologijski zavod, Biološki odsjek,

Prirodoslovno matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu

 

U Hrvatskoj obitavaju četiri od ukupno pet autohtonih europskih vrsta slatkovodnih rakova iz porodice Astacidae (Astacus astacus – riječni ili plemeniti rak, A. leptodactylus kompleks – uskoškari/turski rak, Austropotamobius torrentium – rak kamenjar ili potočni rak i A. pallipes kompleks – bjelonogi ili primorski rak). Od navedene četiri vrste, čak se njih tri smatra ugroženim, uglavnom zbog antropogenih djelatnosti koje su rezultirale nestankom rakova iz mnogih rijeka, potoka i jezera (Maguire, 2010).

Rakovi svojim djelovanjem održavaju ekosustav stabilnim, kontrolirajući brojnost populacija drugih, biljnih ili životinjskih, vrsta. Stoga, njihov nestanak iz ekosustava može uzrokovati gubitak biološke raznolikosti i ubrzavanje procesa eutrofikacije. Rakovi su vrlo osjetljivi na onečišćenje i druge promjene u staništu te mogu vrlo brzo nestati iz takvih promijenjenih ekosustava zbog čega ih mnogi smatraju indikatorskim vrstama dobrog stanja slatkovodnih ekosustava. Na smanjenje autohtonih populacija rakova iz porodice Astacidae u Hrvatskoj sve više utječu i alohtone invazivne američke vrsta rakova (Pacifastacus leniusculus - signalni rak, Orconectes limosus - bodljobradi rak) koje su se u posljednjih desetak godina proširile mnogim vodotocima u Hrvatskoj.

Negativni antropogeni utjecaj uzrokovao je nestanak mnogih autohtonih populacija rakova, kako na svjetskoj, tako i na europskoj razini pa su europske vrste Astacus astacus, Austropotamobius torrentium i A. pallipes uvrštene u Crveni popis ugroženih svojti Međunarodne unije za očuvanje prirode (International Union for Conservation of Nature - IUCN) (http://www.iucnredlist.org/search/details.php/2431/all), a nalaze se i u Dodatku III Konvencije o zaštiti europskih divljih vrsta i prirodnih staništa (Bernska konvencija), te u Dodatku II i V Direktive o zaštiti prirodnih staništa i divlje faune i flore, a njihova se brojnost ubrzano smanjuje. Isto tako, ove tri autohtone vrste su zaštićene u Republici Hrvatskoj Pravilnikom o proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim, Narodne novine 144/2013 te Zakonom o zaštiti prirode, Narodne novine 80/13.

 

Rezultati projekta „Optimiziranje ubrzanog uzgoja ličinki bjelonogog raka (Austopotamobius pallipes)“

 

Na temelju prethodno uspješno provedenog projekta „Optimiziranje ubrzanog uzgoja ličinki riječnog raka Astacus astacus“ ( Klobučar i sur., 2015.) dobiven je uvid u parametre koji značajno pozitivno utječu na uspješan rast i uzgoj juvenilnih rakova u kontroliranim uvjetima, stoga se kroz ovaj projekt željelo iskoristiti prethodna znanja i iskustva kako bi se započelo s uzgojem ugrožene i zaštićene vrste A. pallipes, a u svrhu njezine konzervacije odnosno očuvanja na području Like i Republike Hrvatske. Cilj projekta je bio prethodno uhodani protokol uzgoja juvenilnih rakova uz prehranu proteinskom hranom koja je polučila najbržim rastom, proširiti na način da se usporede dvije metode izvaljivanja juvenilnih rakova:

1. Da se u uzgajalište tijekom jeseni dopreme mužjaci i ženke bjelonogog raka iz prirodnih populacija te da se parenje odvija u Centru;

2. Da se iz prirodne populacije tijekom proljeća dopreme ženke s jajima te da se u Centru izlegu juvenilni rakovi.

Nakon pribavljanja svih potrebnih dozvola od nadležnog Ministarstva te pripreme protočnih bazena u Centru provedena je prva faza projekta.

Tijekom rujna 2015. godine je uspješno obavljen lov mužjaka i ženki u rijeci Krbavi. Ukupno je ulovljeno 18 jedinki bjelonogog raka, 10 ženki i 8 mužjaka koji su transportirani u Centar gdje su ostavljeni na aklimatizaciji u protočnim bazenima. Sve ulovljene ženke su imale aktivne cementne žlijezde što je bio znak da su spolno zrele i spremne za parenje. Rakovi su hranjeni 2 puta tjedno te su jednom tjedno ženke pregledavane kako bi se utvrdilo je li došlo do parenja i oplodnje jaja. Krajem mjeseca listopada 2015. godine uočene su ženke s vanjskim jajima. Nakon toga su mužjaci uklonjeni iz bazena te vraćeni natrag u rijeku Krbavu. Ženke su ostavljene u bazenima u Centru kako bi im se, u kontroliranim uvjetima, omogućio nesmetan i siguran period nošenja vanjskih jaja do perioda izlijeganja juvenilnih rakova (očekivano tijekom svibnja-lipnja 2016.).  Oplođena jaja ispod abdomena su uspješno nošena tijekom kasne jeseni, međutim nakon poplave koja se desila na području Gackog polja tijekom kasne jeseni 2015. godine, primijećeno je da ženke oplođena jaja odbacuju. Do siječnja 2016. godine sve ženke su odbacile jaja i nije došlo do uspješnog izvaljivanja juvenilnih rakova kao što je očekivano. Vjerujemo da su ženke odbacile jaja zbog stresa uzrokovanog poplavom.

Juvenilni rakovi su tijekom ljeta hranjeni hranom proteinskog podrijetla te je smanjen protok u njihovim bazenima kako bi se osigurala viša temperatura vode. Hrana proteinskog podrijetla te viša temperatura vode su čimbenici koji značajno pozitivno utječu na preživljavanje juvenilnih rakova te na njihovo češće presvlačenje a time i višu stopu prirasta. Isto tako, mnoštvo potencijalnih zaklona u obliku perforiranih cigli je služilo kako bi se smanjio potencijalni kanibalizam.

S obzirom da se tijekom faze 1 moglo zaključiti da je bjelonogi rak puno osjetljivija vrsta u odnosu na riječnog raka, izbjegavali smo svaki utjecaj (npr. prebrojavanje i mjerenje) na juvenilne rakova u fazi 2 tijekom ljeta te smo prvo prebrojavanje i mjerenje juvenilnih rakova obavili koncem listopada 2016.

Prvo ljeto je preživjelo 213 juvenilnih bjelonogih rakova . Njihova prosječna ukupna dužina je bila 2,8 cm (2,5 - 3 cm), a masa od 0,458 g (0,37 - 0,53 g). Ako vrijednosti zabilježene za juvenilne bjelonoge rakove usporedimo s vrijednostima dobivenim za riječne rakove nakon prvog ljeta života, vidljivo je da su prosječne dužine i mase za bjelonogog raka manje (2,8 cm vs. 3,8 cm; 0,458 g vs. 1,425 g za bjelonog i riječnog raka redom), ali isto tako da su minimalna ukupna dužina i težina bjelonogog raka veće od minimalno zabilježenih za riječnog raka.

Juvenilne rakove ćemo nastaviti hraniti u protočnim bazenima  i tijekom slijedećeg razdoblja te ćemo ih prije povratka u prirodno stanište (rijeka Krbava) još jednom prebrojati i izmjeriti kako bismo dobili uvid u preživljavanje i rast tijekom prve godine života.

Na kraju istraživanja možemo zaključiti da je usprkos neočekivanih otežavajućih okolnosti projekt uspješno završen. Nadalje možemo zaključiti da je vrsta A. pallipes puno osjetljivija od vrste A. astacus i da ju tijekom uzgoja u kontroliranim uvjetima treba minimalno uznemiravati. Isto tako možemo zaključiti da je parenje bjelonogog raka u kontroliranim uvjetima moguće uspješno provesti što je dokazalo i ovo istraživanje, ali da treba osigurati minimalni utjecaj okolišnih faktora na ženke tijekom perioda nošenja jaja jer će ih one pri stresu odbaciti. Metoda donošenja ženki s jajima iz prirodne populacije i njihovog valjanja u kontroliranim uvjetima se pokazala ponovno vrlo uspješnom, i preporučamo njenu primjenu i u daljnjim sličnim projektima, kao što preporučamo i hranjenje juvenilnih rakova hranom proteinskog podrijetla u bazenima s mnoštvom potencijalnih zaklona i povišenom temperaturom vode koji će osigurati brži rast i bolje preživljavanje juvenilnih jedinki tijekom najkritičnijeg perioda njihovog života.

Ukupna procjenjena vrijednost ovog Projekta iznosi 124.237,50 kuna, a Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sudjeluje sa sredstvima donacije u iznosu do 79.512,00 kuna, što predstavlja 80% opravdanih troškova projekta!

Djelatnici Centra Djelatnici Centra 16. 11. 2016.

Ravnatelj - Josip Orešković, bacc.ing.agr.   Referent i voditelj računovodstva - Jelena Janjatović, bacc.admin.publ.   Proizvodni djelatnici:...

Detaljnije

Gdje smo

Pratite nas na facebooku Kontakt